Home Motiviši se Kako procjeniti kada je potrebno preuzeti rizik?

Kako procjeniti kada je potrebno preuzeti rizik?

-

Najveća opasnost za naš uspjeh kao preduzetnika je i uvijek će biti naš strah od preuzimanja strateških rizika. Razmislite o nekim od najvećih kompanija koje nisu uspjele da se okrenu ka inovacijama. Kako su održavali status quo, inovatori su preuzeli i prisilili mnoge od ovih kompanija da zauvijek zatvore radnje. Razmislite o tome kada ste zadnji put imali priliku da okušate novu priliku ili budete prisutni kao vlasnik preduzeća koji prihvata rizik. Kako ste odgovorili? Jeste li prihvatili strah ili hrabrost.

Zašto se protivimo rizikovanju?

Iza preuzimanja rizika stoji nauka. Područja mozga koja donose odluke sastoje se od otprilike 80 procenata ekcitacionih ćelija i 20 procenata inhibitornih ćelija. Kod djece su dominantne  ekscitacione ćelije, što znači da su djeca uglavnom otvorenija za rizike i isprobavanje novih stvari. Kako starimo naše inhibitorne ćelije počinju da nas preuzimaju, pa oklijevamo da rizikujemo što smo stariji.

Imposter sindrom je skup osjećaja neadekvatnosti koji traju uprkos očiglednom uspjehu. Prije nego što odlučimo da rizikujemo, suočeni smo sa kongitivnim, emocionalnim i iskustvenim preprekama koje nam govore da ne bismo smjeli. Postoje tri vodeća principa kojima se možete koristiti i pomoći sebi da tokom godina omogućite da efikasno svojom procjenom prepoznate kada rizik vrijedi preuzeti.

Važnost postojanja ranjivosti u vama:

Ovaj princip se sastoji od šetnje, razgovora i angažovanja vašeg autentičnog ja. Svjesnost svojih vještina i sposobnosti vođe osiguraće vam da ne koristite mogućnosti samo da ih iskoristite. Kada se ukaže prilika zapitajte se da li je ova prilika u skladu sa vašim ukupnim ciljevima. Da li će vas ta prilika istegnuti ili dodati nove vještine i čega ste spremni da se odreknete da biste iskoristili ovu priliku?

Biti ranjivo hrabar podiže našu svijest i osigurava da smo namjerni u vezi sa angažovanjem drugih. Kada pristupamo mogućnostima bistrog uma, možemo brzo donositi odluke, što nam omogućava da pređemo dalje od njih ili ih prihvatamo sa samopouzdanjem.

Budite hrabro znatiželjni:

Najmoćnije sredstvo djeteta je spremnost da pita „zašto“. Radoznalost djeteta je sredstvo koje podstiče njihov rast. To je takođe iskra koja nastavlja da hrani njihove pobudne ćelije ostavljajući ih žednim za dodatnim znanjem. Kao preduzetnici, hranimo se željama da budemo hrabro znatiželjni započinjanjem sopstvenog posla ili preuzimanjem novog klijenta. Hrabro znatiželjni zadatak je istražiti mogućnosti prije nego što zatvorite vrata. Svaku priliku pokreću pitanja ko, šta ili kada. Treba da gradimo hrabrost da odgovorimo na ova pitanja tako što smo ranjivo hrabri i hrabro znatiželjni. Bez hrabrosti da postavimo teška pitanja, mnogi od nas nikada ne bi zakoračili u svijet preduzetništva.

rizik ja preduzetnik

Dovoljna je pažnja za povezivanje:

Kada ne uspijemo da se istinski povežemo sa drugima, podložni smo strahu i zateknemo se da uzimamo iskustva drugih i činimo ih svojim. Moramo sebi dati dozvolu da budemo u potpunosti prisutni kada angažujemo druge i shvatimo da su ljudski sudari od suštinskog značaja za rast. Kada gradimo svoju ličnu i profesionalnu mrežu, važno je učiniti da se drugi osjećaju kao da su bitni izvan transakcionih odnosa. Kada smo namjerni u načinu povezivanja, veća je vjerovatnoća da ćemo dobiti dragocjene povratne informacije kada nam zaterbaju.

Ovi principi vam mogu omogućiti da prepoznate kada rizik vrijedi preuzeti i da sebi priznate kada nije. Iako rizikovanje nikada nije laka odluka, pokazaće se korisnim za izgradnju vašeg samopouzdanja kako biste efikasno procjenili svaku priliku.